Dragoš Robović

Istoričar · član kružoka

Sva dela autora

Odeljenje:
Esej · Duhovnost

Simbolizam bogosluženja i Biblija

Danas se često čuje protestantska kritika upućena rimokatolicima i pravoslavcima kako liturgija i sve svete tajne sem krštenja i pričesta nisu biblijske, a samim tim nisu ni hrišćanske. Tipičnim pozivanjem na „sola scriptura“ tezu koja se može sa svakog stanovišta kritikovati u nedogled, čuju se razni argumenti banalizacije i nerazumevanja bogosluženja, svetih tajni, prenošenja vere, […]

Esej · Duhovnost

Islam u Rusiji

Islam je druga najveća religija u Rusiji. Igra važnu ulogu u ruskoj unutrašnjoj i spoljnoj politici, a vlast Rusije pokušava da sve muslimane u njoj ubedi da je njihov prijatelj i stub stabilnosti na koji mogu da se oslone. Više od 14 miliona ljudi u Rusiji su muslimani, a to je 10% populacije. Podeljeni su […]

Esej · Duhovnost

Zašto su nam potrebni sveci?

Danas, kada među našim narodnom vlada duh ateizma, agnosticizma i sekularizma, mnogi ljudi se pitaju zašto su nam potrebni sveci. Čak i oni verujući, omamljeni protestantskom demagogijom na društvenim mrežama, preispituju crkvenu, civilizacijsku i ličnu potrebu za svecima. Zato se često može čuti, čak i od pravoslavaca, kako se treba moliti samo Bogu, kako su […]

Naučni rad · Duhovnost

Nemanjićko ktitorstvo na Svetoj Gori

April, 2024. Apstrakt Rad se bavi proučavanjem značaja ktitorstva dinastije Nemanjić na prostoru Svete Gore. Veliki srpski vladari su ostavili brojne zadužbine na svojim i tuđim teritorijama, ali neke od najznačajnijih su one na Atosu, u međunarodnoj i izolovanoj monaškoj zajednici koja je bila kulturni i duhovni centar vizantijskog sveta. Takvo kritorstvo je imalo višeznačajni […]

Naučni rad

Dinarsko plemensko društvo u 18. veku

Decembar 2024. Apstrakt Novovekovna plemenska društva u Evropi su bila veoma retka, te se ovaj rad bavi njihovom posebnošću i odlikama njihovog života na prostoru Crne Gore u 18. veku. Poseban akcenat stavljamo na fenomen kulture nasilja koji je bio jedna od glavnih pojava u dinarskom, tako i crnogorskom, društvu od prvih izvora o njima. […]